Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula održao je u utorak u Zagrebu izlaganje na sjednici o "Vjerodostojnoj europskoj perspektivi država zapadnog Balkana" održanoj u Zagrebu u sklopu hrvatskog predsjedavanja Europskom unijom.
U višestrukoj ulozi europarlamentarca iz Hrvatske, izvjestitelja Europskog parlamenta o preporukama za zagrebački summit, IPA III i Crnu Goru, ali i šefa radne skupine EP-a za zapadni Balkan, Picula je istaknuo važnost procesa proširenja koji je kroz povijest Europsku uniju nadograđivao i obogaćivao u jednakoj mjeri u kojoj je to Unija uspijevala učiniti u novim zemljama članicama.
"Svako novo proširenje bilo je poticaj za Uniju da se reformira, osnaži i ojača zajedničko djelovanje u brojnim područjima koja su daleko nadmašila inicijalnu ideju ekonomskog ujedinjenja šest zemalja nakon ratnih razaranja. Da bi proces proširenja bio vjerodostojan, kao što naslov panela kaže, on prije svega mora dostaviti rezultate na sastanku Vijeća već krajem ovog mjeseca, a to je otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Jer vjerodostojnost prije svega znači ispunjavanje preuzetih obveza nakon što su svi preduvjeti koje smo postavili ostvareni. Nemogućnošću donošenja ove odluke u listopadu naša vjerodostojnost u regiji je ozbiljno poljuljana, i to ne samo u ovim dvjema državama", ocjenjuje Picula.
Pitao se: "Jer kakav poticaj dajemo svima da provode reforme i ostvaruju rezultate ako ne priznajemo ovako kompleksne i povijesne reforme poput promjene imena zemlje? Jednako tako, ne treba zaboraviti ni na ukidanje viza za građane Kosova koji su isto u čekaoni, a uvjeti odavno ispunjeni. Nimalo ne podcjenjujući ozbiljnost situacije, planirana rasprava o proširenju ne smije pasti u drugi plan ili biti preskočena zbog COVID-19 virusa i situacije na vanjskim granicama Unije. Upravo primjer migrantske krize je jedan od najboljih podsjetnika važnosti integracije 6 zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju i usklađenosti naših politika i akcija".
U nastavku donosimo cijeli govor.
"Vjerodostojna politika proširenja strateško je ulaganje u uzajamnu sigurnost i prosperitet. Kao suizvjestitelj za Instrument pretpristupne pomoći IPA III želim spomenuti i financijsku dimenziju vjerodostojne politike proširenja. Ono što želimo od nove generacije Instrumenta je da se IPA III temelji na političkim prioritetima koji imaju izravan utjecaj na živote građana te da se pretpristupna sredstva dodjeljuju na transparentan, razmjeran i nediskriminirajući način. Jednako tako, želimo bolji Instument kojim će se osigurati primjereno i pravedno pretpristupno financiranje, usmjereno na rezultate u skladu s potrebama korisnika koje se odnose na transformaciju i pomaže im u ispunjavanju obveza u pogledu pristupanja EU-u.
Inicijalno, Komisija je predložila 12,865 milijardi EUR u tekućim cijenama, 14,5 milijardi EUR ukupno. Parlament je taj iznos neznatno povećao i u svom mandatu tražimo 13,01 milijardi EUR u tekućim cijenama, 14,66 milijardi EUR ukupno. Problem nastaje sa zadnjim prijedlogom Vijeća u kojem se taj iznos umanjuje za 13% na 11,36 milijardi EUR u tekućim cijenama. Nadam se da će i hrvatsko predsjedanje uložiti maksimalne napore kako bi se zadržala inicijalno predložena financijska omotnica i na taj način izbjegli rezovi u financiranju IPA-e III koji bi mogli usporiti reforme povezane s EU-om i ugroziti strateški utjecaj Unije u regiji.
Komunikacija Komisije o novoj metodologiji proširenja je dobrodošao korak, sada su nam potrebne jasne političke odluke. Prije svega mislim da je dobro da se o ovoj temi ponovno naveliko razgovara jer od pristupanja Hrvatske proširenje nije bilo u fokusu gotovo nikoga. Nova predsjednica Komisije Ursula v.d. Leyen, visoki predstavnik Josep Borrell i povjerenik Oliver Várhelyi naglasili su kako će nova komisija biti geopolitička, a najbolji dokaz tih namjera bilo bi djelovanje u našem najbližem susjedstvu. Poboljšana metodologija treba imati punopravno članstvo u EU-u kao krajnji cilj, a EU treba postaviti jasna i predvidljiva pravila i kriterije i onda ih dosljedno primjenjivati. Istovremeno, trebamo poboljšati proces pristupanja jamčeći da se njime jačaju temeljne vrijednosti Unije te postiže održiva demokratska i gospodarska preobrazba, kao i teritorijalna i socijalna konvergencija. Ono što smatram ključnim za naglasiti je da unutarnja reforma EU-a i njeno proširenje trebaju biti paralelni procesi koji će se međusobno nadopunjavati i pospješivati. Trebamo bolju usklađenost između procesa proširenja i političkih zbivanja u EU-u, a unutarnje političke prilike u bilo kojoj od zemalja članica ne smiju biti razlog za blokadu cijelog procesa proširenja. Smatram pozitivnim prijedloge Komunikacije npr. da se poglavlja grupiraju po temama i da se o njima zajedno pregovara. Iznimno je važno uključiti ove zemlje u europske programe poput TNT-t ili Zelenog sporazuma i prije formalnog pristupanja, putem ciljane financijske potpore, kako bi se stvorila konkretna korist za građane te povećala pomoć i prisutnost EU-a u tim zemljama. Trebali bi nastaviti raditi na provedbi Digitalne Agende za zapadni Balkan i na uspostavljanju zone bez roaminga među ovim zemljama kao što smo to napravili i u EU. Općenito govoreći, sve zemlje trebale bi biti ocijenjene prema individualnim zaslugama, mjerenje njihovih rezultata dodatno poboljšano, a dvije zemlje koje već pregovaraju trebaju moći same odlučiti da li i u kojoj mjeri primjenjivati novu metodologiju. Demokracija i vladavina prava trebaju biti prioritet za proces proširenja tako što će se poglavlja koja se odnose na pravosuđe, korupciju i organizirani kriminal, kao i poglavlja koja se odnose na poštivanje ljudskih prava i slobodu medija prva otvoriti i zadnja zatvoriti. U svom izvješću pozivam i na uključenje zemalja zapadnog Balkana u konferenciju o budućnosti Europe, bez dijaloga o zajedničkoj budućnosti teško da će proces proširenja moći biti vjerodostojan. Za kraj, želio bih se osvrnuti na parlamentarnu dimenziju procesa proširenja koju smatram iznimno važnom, a koja nije naglašena u Komunikaciji Komisije. Europski parlament treba imati veću ulogu u procesu proširenja zbog svoje posvećenosti jačanju demokracije u regiji te kako bi kandidatkinjama izravno mogli pružiti veću podršku i pomoć. Parlament može pomoći u prevladavanju političke polarizacije i dugotrajnih parlamentarnih bojkota te povećanju parlamentarnog nadzora. U svom izvješću pozivam primjerice da se parlamentarni zastupnici pretpristupnih zemalja uključe u rad Europskog parlamenta i prije kraja pregovora. Smatram važnim i da se Europski parlament konzultira kada se raspravlja o suspenziji pregovora i reverzibilnosti procesa pristupanja. Primjer dobre prakse uključenosti Parlamenta bilo bi i sudjelovanje predsjednika Sassolija na zagrebačkom summitu, kao što je to slučaj s redovnim sastancima Vijeća u Bruxellesu. Još jednom želim zahvaliti svima te se nadam da će summit za dva mjeseca na istom mjestu kroz dijalog stvoriti platformu za održiva ulaganja na zapadnom Balkanu i kontinuiranu političku podršku procesu proširenja u budućnosti te tako osigurati njegovu vjerodostojnost".
