Prva godina trećeg mandata hrvatskwog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule bila je obilježena je prije svega aktivnostima u domeni vanjske politike, kako one globalne, tako i one u najbližem susjedstvu Hrvatske i EU, zapadnog Balkana, prenose Jutarnji list i Euractiv.
U nastavku, donosimo cijeli pregled Piculinih aktivnosti prošle godine u EP, iz njegovog pera.
"Odmah po konstituiranju novog, devetog saziva EP, moji su me kolege iz parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata imenovali koordinatorom S&D-a za vanjsku politiku u Odboru za vanjsku politiku EP. Tu mi je prije svega posao vođenje pripremnih i radnih sastanaka u Bruxellesu i Strasbourgu, gdje se prije svakog glasovanja u odboru prolazi kroz sva vanjskopolitička izvješća o pojedinim zemljama i temama. Odgovoran sam i za liste glasovanja, informiranje zastupnika o stavovima i određivanje pozicija parlamentarne grupacije u slučaju da postoje problematična pitanja te sudjelujem u kreiranju vanjskopolitičke agende EP.
Ubrzo nakon toga, od strane S&D imenovan sam suizvjestiteljem za IPA III paket pretpristupne pomoći koji bi zemljama zapadnog Balkana trebao biti dostupan tijekom proračunskog razdoblja 2021-2027. Tijekom pregovora o financijskoj snazi paketa, koji bi trebao iznositi oko 14,6 milijardi eura, zalažem se za omogućavanje kandidatkinjama da sudjeluju u programima Unije koji bi njihovim građanima trebali isporučiti opipljive koristi članstva, kako bi se potaklo i povećanje potpore tih zemalja pristupanju EU.
Uz to, cijelo vrijeme kroz Odbor EP za vanjsku politiku i Odbor za Regionalni razvoj ustrajno radim na očuvanju snažne kohezijske politike, za koju vjerujem da će ostati jedan od presudnih faktora očuvanja stabilnosti i razvoja siromašnijih članica EU u periodu oporavka od pandemije korona virusa. U studenom prošle godine, u ime Europskog parlamenta imenovan sam izvjestiteljem za preporuke o proširenju Europske unije na zapadnom Balkanu, a ubrzo nakon toga i na mjesto predsjednika Radne skupine za zapadni Balkan u Odboru za vanjske poslove EP. Na izvješću s preporukama zajedno sam s kolegama iz ureda, svoje i drugih parlamentarnih grupacija radio oko pola godine. Ono je rezultat niza pregovora i usuglašavanja stajališta različitih pristupa politici proširenja.
Kao zagovornik politike proširenja kao najuspješnijeg vanjskopolitičkog alata EU u proširenju svojeg utjecaja i stabilizacije svojeg susjedstva, zadovoljan sam što je nakon zamora dobila novi vjetar u leđa. Tome svjedoče usvajanje nove metodologije EK za proširenje u veljači ove godine, te konačno davanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, na čemu sam intenzivno radio i kao koordinator S&D-a i kao izvjestitelj za preporuke, ali i prošlotjedno otvaranje posljednjeg poglavlja pregovora o pristupanju s Crnom Gorom. Kao izvjestitelju za tu zemlju u EP od prošlog listopada, posebno mi je drago da sam tome uspio pridonesti i konzultacijama s crnogorskim dužnosnicima.
Posebno sam ponosan što je Izvješće s preporukama o proširenju, nakon zagrebačkog summita i donošenja Zagrebačke deklaracije u Europskom parlamentu usvojeno uz podršku čak 532 zastupnika, te one danas obvezuju Europsku komisiju, visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost, kao i Europsko vijeće u daljnjim pregovorima o proširenju EU.
Zbog ozbiljnog shvaćanja važnosti odnosa s SAD-om, Europski je parlament po prvi puta odlučio uvesti funkciju izvjestitelja za odnose s SAD-om i povjeriti mi taj zadatak za cijeli ovaj mandat. Sjedinjene Države jedan su od najvažnijih vanjskopolitičkih partnera EU, i zajedno smo tijekom proteklih sedamdesetak godina kreirali današnji multipolarni svijet, u kojem je jedno od najvažnijih obilježja naših odnosa bila suradnja na temeljima zajedničkog shvaćanja demokracije i vladavine prava, što je sadašnji predsjednik Trump svojim jednostranim potezima prema EU ozbiljno doveo u pitanje. Među prioritetnim zadacima kojima se planiram posvetiti je upravo stabilizacija odnosa s SAD-om na dosadašnjim načelima multipolarnosti, vladavine prava i demokracije, ali i teme poput jednakog tretmana svih građana EU u odnosima s SAD-om, što uključuje i jednak vizni režim i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, što su teme od iznimne važnosti za građane Republike Hrvatske.
Rad na ovim, uvjetno rečeno redovnim temama i zadacima ove je godine bio snažno obojen i najvećom krizom u Europskoj uniji i globalno u proteklih dvanaest godina, a sudeći prema ljudskim, socijalnim i makroekonomskim posljedicama, možda i najvećom od Drugog svjetskog rata, pandemijom korona virusa.
Neizvjesnost oko konačnih uvjeta izlaska Velike Britanije iz EU sada se ne čini toliko dramatičnom kao što smo očekivali tijekom prošle godine. Pandemija je Europsku uniju zatekla poprilično nespremnu, što je pokazao prvotni izostanak solidarnosti u pomoći Italiji koja je prva došla na udar bolesti što je rezultiralo golemim gubitkom života i dramatičnom recesijom.
Kao hrvatski zastupnik u EP, prije usvajanja programa SURE i drugih paketa pomoći, reagirao sam hitno i zatražio pomoć za naše najugroženije građane i industrijske grane. Prije svega, zatražio sam od Europske komisije izdašne pakete pomoći za prekarno zaposlene, kao i mala i srednja poduzeća. Posebno sam upozoravao na rizike koje hrvatsko gospodarstvo ima zbog svoje nerazmjerne ovisnosti o turizmu te zatražio posebnu pomoć za taj sektor u Hrvatskoj i cijeloj EU. Zatim, kroz moje sudjelovanje u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj zatražio sam i mjere pomoći za sektore ribarstva i poljoprivrede s posebnim naglaskom na vinarstvo, koje je pod dodatnim udarom posebice zbog golemog pada turizma, za što sam dobio i veliku podršku hrvatskih vinara. Drago mi je što je Europska komisija uvažila zahtjeve nas zastupnika u EP u konkretnim mjerama hitne pomoći za europske ekonomije.
Zatim, u svojem svojstvu izvjestitelja za preporuke o zapadnom Balkanu, zatražio sam i hitnu pomoć zemljama regije koje nemaju financijske i materijalne kapacitete za borbu protiv pandemije. To je posebno važno zbog činjenice da pomaganjem zemalja regije štitimo i vlastite građane, jer virus ne poznaje granice između država. Ukupno je zemljama regije kroz financijske i materijalne pakete zatim odobrena pomoć od 3,3 milijardi eura.
Zbog namjernog krivog prikazivanja stvarne pomoći EU u zemljama zapadnog Balkana, posebno se zalažem i za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti u EU i na zapadnom Balkanu, što će biti jedna od tema na kojima planiram raditi u Europskom parlamentu tijekom sljedećih godina, a započeo sam svojim angažmanom i u borbi protiv uplitanja stranih sila u demokratske procese u EU prošle jesen. Upravo je pandemija korona virusa pokazala kako dezinformacije mogu biti pogubne za ljudske živote i kako kao EU moramo učiniti puno više u njihovom suzbijanju, kroz podršku nezavisnom profesionalnom novinarstvu i fact checkingu.
Naravno, uz aktivnosti u vanjskoj politici, nisam prestao raditi na temi energetske tranzicije, kako europskih, tako ni hrvatskih otoka. Posebnu su mi čast kolege u EP ukazali time što su me imenovali na mjesto predsjednika Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja EP, koji u ovom mandatu broji najviše zastupnika do sada, čak 114. Kao osnivača Međuskupine, to me posebno veseli, jer je važnost otoka, mora i oceana prepoznata od velikog broja utjecajnih kolega u EP. No, ipak su daleko važnije druge dvije stvari učinjene za otoke u prvoj godini ovog saziva EP. Za 2020. godinu sam za pilot projekte energetske tranzicije otoka i ruralnih područja uspio osigurati dodatnih četiri milijuna eura kroz prijedlog akcijskog plana koji je nakon pozitivne evaluacije Komisije kroz amandman na Europski proračun dobio većinu glasova u parlamentu i potvrdu od Vijeća. Ipak, najviše sam ponosan na činjenicu da je energetska tranzicija otoka postala dijelom najvažnijeg projekta za budućnost Europske unije, Europskog zelenog plana. Iskustva hrvatskih i europskih otoka s energetskom tranzicijom kroz projekte Tajništva za otoke Europske komisije, u čijem sam osnivanju sudjelovao, sastavni su dio planova za postizanje europske okolišne neutralnosti do 2050. godine.
Uz to, u Europski je zeleni plan i mojim zalaganjem ušla i energetska tranzicija ruralnih područja, sljedeća velika i važna tema.
Zbog mojeg angažmana na energetskoj tranziciji, ušao sam u veljači ove godine u najuži izbor za nagradu MEP Award, poznatiju kao „EU Oscar“, u kategoriji energetike.
Na kraju, kratak komentar očekivanja od sljedeće četiri godine. Iznimno je nezahvalno predviđati budućnost tako daleko, što je pokazala i kriza u kojoj se nalazimo. No, ono što sa sigurnošću mogu reći je kako će Europska unija, njezine članice i naša zajednička ekonomija od gotovo pola milijarde ljudi preživjeti samo ukoliko zadržimo i ojačamo solidarnost, međusobno razumijevanje i uvažavanje. Jedan od prvih testova za našu europsku solidarnost bit će pregovori Europske komisije, Vijeća i EP oko konačnog oblika i iznosa projekta pomoći Next Generation EU, koji bi sa ukupno 750 milijardi eura trebao biti glavni alat za saniranje posljedica pandemije korona virusa. Tu posebno mislim na postavljanje zahtjeva tzv. „Štedljive“ četvorke drugim članicama EU oko udjela bespovratnih sredstava i zajmova u paketu pomoći.
Ovdje posebno ističem nužnost da Republika Hrvatska osmisli dobre operativne planove za korištenje novca iz Next Generation EU i Europskog zelenog plana kako bismo ta sredstva što učinkovitije iskoristili za tranziciju naše ekonomije i smanjenje naših sistemskih slabosti, poput prevelike ovisnosti o turizmu i uvozu stranih energenata. Zatim, tu su i pregovori o konačnoj veličini proračuna za novo sedmogodišnje razdoblje, koji bi pod njemačkim predsjedanjem trebali biti završeni do kraja ove godine. Ključno je za budućnost EU da u proračunu budu osigurana adekvatna sredstva za zaštitu najugroženijih pandemijom, kroz Europski socijalni fond i Kohezijski fond. Ponavljanje greške iz Velike recesije 2008. godine, kad su najveći teret krize podnesle najslabije društvene skupine i najsiromašnije članice EU, moglo bi biti presudno za budućnost EU.
Na kraju, iznimno je važno da EU uz ove interne krize smogne snage za oblikovanje nove zajedničke vanjskopolitičke doktrine na principu „smart power“. Takva bi nam vanjskopolitička doktrina, uz jačanje vlastitih obrambenih kapaciteta i sigurnosti trebala omogućiti da u uvjetima nestabilne multipolarnosti nastale zaokretom američke vanjske politike pod vodstvom Donalda Trumpa, te apetita za moći Rusije i Kine, osiguramo EU stabilnost, ekonomski rast i najvažnije, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, vladavine prava i demokracije."
Cijeli tekst objavljen u Jutarnjem listu pronađite ovdje.
|
U najkraćim crtama, Piculin rad u prvoj godini ovog saziva Europskog parlamenta najbolje se može vidjeti kroz dužnosti koje je preuzeo. 1) Izvjestitelj: a) Za preporuke EK, Vijeću i visokom predstavniku o proširenju na zapadnom Balkanu – Izvješće prihvaćeno s 532 glasa za u EP b) Za odnose sa Sjedinjenim Američkim državama (novouspostavljena funkcija Europskog parlamenta) c) Za kohezijsku politiku d) Za IPA III e) Za Crnu Goru 2) Koordinator parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata za vanjsku politiku 3) Predsjednik radne skupine Europskog parlamenta za zapadni Balkan 4) Predsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja: u prvoj je godini ovog mandata osigurao ukupno 4 milijuna eura za projekte energetske tranzicije otoka i ruralnih područja kroz prijedlog akcijskog plana koji je nakon pozitivne evaluacije Komisije kroz amandman na Europski proračun dobio većinu glasova u parlamentu i potvrdu od Vijeća. 5) Nominiran za EU Oskara 6) Član: Odbor za vanjske poslove, Izaslanstvo za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Euronesta 7) Zamjenski član: Odbor za regionalni razvoj, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, Pododbor za sigurnost i obranu, Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Srbije Uz to, Europskoj je komisiji postavio 16 pisanih pitanja o njihovim planovima i aktivnostima vezanim uz niz problematičnih pitanja, od pomoći hrvatskim i europskim radnicima i poduzećima zbog pandemije korona virusa, preko djelovanja u suzbijanju lažnih vijesti, kao i drugim važnim temama |
