"Prije sedam godina Hrvatska je postala članicom Europske unije zahvaljujući konsenzusu najvažnijih političkih opcija i podršci građana, nakon godina reformskih napora posvećenih jačanju vladavine prava, trodiobe vlasti, ljudskih prava i sloboda", podsjeća u komentaru povodom sedme godine članstva u EU hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula. U nastavku donosimo cijeli tekst Piculine ocjene našeg članstva u EU.
Međutim, Europska unija danas se uvelike razlikuje od Unije u koju je Hrvatska ušla prije sedam godina. Institucije i političari EU pokušavaju pronaći odgovore na pitanja koja su generirale krize izvan i unutar Unije. Ali, da bi se EU mogla efikasnije mijenjati trebaju se dogoditi promjene i u zemljama članicama. Ranije smo se suočavali uglavnom samo s vlastitim izazovima, a danas dijelimo izazove cijele Europske unije koja je u razdoblju traženja novih rješenja. Danas, ipak, na raspolaganju imamo niz alata koji nam ranije nisu bili dostupni. Ali kao što nije bilo ničega rutinskog u procesu pristupanja zemlje EU, tako su već ove prve godine članstva pokazale da nema rutine ni u konzumaciji članstva.
Hrvatska spada među manje članice po teritoriju (20.), veličini stanovništva (21.), veličini BDP-a (21.) a poglavito po BDP-u per capita (tek 26.) i trebalo bi nam biti jasno da svoje mjesto u EU moramo strateški promišljati. Zašto Hrvatska u EU? Pored političkih, ekonomskih, povijesnih i drugih razloga, dovoljno govori činjenica da gotovo nema većeg grada u Hrvatskoj koji je od državne granice udaljen više od pedesetak km. Hrvatska ima višestruku regionalnu pripadnost koja nalaže odgovornost za vođenje integrirane višedimenzionalne vanjske politike.
Međutim, ono što Hrvatska danas treba je posve novi fokus ukupne nacionalne politike. Osobito razvojne. Hrvatska je još uvijek najmlađa članica EU, ali u odnosu na druge bila je u najduljoj recesiji. Hrvatska je jedna od zemalja sa najvišim postotkom stanovništva starijeg od 60 godina uz visok postotak radnika koji rade u prekarnim uvjetima! Naša zemlja trpi i zbog visokog odljeva stanovništva, osobito obrazovanog i poduzetnog, u druge, razvijenije zemlje EU.
Pored nedvojbenih uspjeha koje je donijelo članstvo, Hrvatska protekle četiri godine bilježi i sve veću pravnu nesigurnost, narušavanje principa vladavine prava, partitokratske zloporabe vlasti i sukobe interesa, nasrtaje na slobodu medija i urušavanje demokratskih vrijednosti.
Riječ je o problemima koje moramo otklanjati, jer Hrvatska može i mora bolje. Unatoč svim našim nedostacima, vjerujem da, u okviru Europske unije i njezinih vrijednosti, možemo oblikovati viziju nove Hrvatske i njezinog primjerenijeg mjesta u europskoj budućnosti.
