Picula je u intervjuu za Večernji kazao kako bi demokratski kandidat Joe Biden svoje saveznike tretirao kao istinske saveznike zasigurno više nego Trump, no da je povratak nulte točke naizgled idiličnih odnosa koji su prethodili Trumpu dubiozan.
Priznao je i da se Europska unija boji nereda u SAD-u no, ukoliko Biden pobijedi, članice EU-a i NATO-a mogu očekivati biti tretirane “kao saveznici, a ne kao gospodarski rivali kojima treba otežati poslovanje”.
“Po mom sudu, Biden će se, u slučaju da pobijedi, gotovo potpuno okrenuti domaćoj agendi: suzbijanju epidemije COVID-19, krizi, kao i naraslim socijalnim, društvenim, rasnim tenzijama u zemlji. S Bidenom bi došlo do vidljive promjene u općoj perspektivi kako Bijela kuća gleda na EU, pa time i na države članice. Ali to bi se dogodilo u takvom jednom ambijentu u kojem najveći dio predsjednikove pažnje, barem u prvim mjesecima, zaokuplja domaća agenda”, objasnio je Picula u intervjuu.
Što se tiče Hrvatske u regionalnom kontekstu, Picula smatra da mora biti zainteresirana za to da se fokus svjetske politike usmjeri i na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je jasno da je Daytonski sporazum nezaključen proces, te šire na jugoistočnu Europu ili zapadni Balkan te procjenjuje: “Treba vidjeti kakav bi mogao biti Bidenov odnos prema balkanskom nasljeđu Trumpove administracije. Kako bi se Biden odnosio prema tim pismima namjere koje su Vučić i Hoti potpisali u Trumpovu uredu? Hoće li to imati učinka na Bidenovu balkansku politiku? Hoće li on tražiti reviziju toga? Pa meni, ta tri dokumenta potpisana u Bijeloj kući su kao rijetke poštanske marke s greškom.”
Budući da je specifičnost ovih izbora sadržana u činjenici da izborni rezultati neće biti promptno poznati, Picula upozorava da: Ovo može biti puno ozbiljnije ustavno pitanje ako Trump ostvari svoje najave da će dovesti u pitanje rezultat izbora u slučaju da mu taj rezultat ne bude odgovarao, zaključio je Picula.
