HR EN
31. kolovoza 2019. Intervjui

Hrvatska ne smije ostati izvan Schengena

Europarlamentarac Tonino Picula nedavno je izabran za koordinatora grupe Socijalista i demokrata (S&D) u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta za vanjsku politiku. U intervjuu za Novi list govorio je o pitanju opstanka Schengena koji za nas ima posebnu važnost, energetskoj tranziciji u kojoj su u EU hrvatski otoci laboratoriji za nova rješenja, te izazovima za Hrvatsku i Uniju u cjelini.

Nedavno ste izabrani za koordinatora grupe Socijalista i demokrata (S&D) u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta za vanjsku politiku. Vanjska politika Europske unije još od početka devedesetih, kada je i uspostavljena, najveća je žrtva nacionalnih politika članica EU, osobito najvećih, koje ne žele prepustiti Europskoj uniji taj važan segment ukupne politike. Kako u takvim okolnostima Europa može formulirati i provoditi jedinstvenu politiku prema trenutačno najvećim izazovima, kao što su odnosi sa SAD-om, Rusijom, Bliskim istokom...? Je li strateška i sigurnosna autonomija EU uopće moguća?

EU se treba početi transformirati iznutra kako bi bila u stanju nositi se s golemim pritiscima koji dolaze izvana. Desni populizam, za koji mislim da je svoj zenit u EU dosegao tokom kampanje uoči izbora za EP, kada su podbacili u odnosu na očekivanja, nastao je kao reakcija na pogrešne europske mjere stezanja remena u prvoj fazi Velike recesije. Nasuprot tome, platforma na kojoj je Ursula v.d. Leyen dobila povjerenje u EP temelji se na velikom broju ustupaka Socijalistima i Demokratima, upravo u smislu jačanja socijalne komponente budućih politika EU, odnosno borbe protiv rastuće nejednakosti. Kakve to veze ima sa sadašnjom i budućom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU? Opravdano nezadovoljstvo građana EU štednjom u najbogatijoj svjetskoj ekonomskoj zajednici i porast populizma iskoristili su njezini geopolitički i ekonomski rivali, koje ste i naveli. EU se danas premijerno susreće s jedne strane s administracijom potpuno nepredvidivog Donalda Trumpa koji u snažnoj EU vidi neprijatelja, a s druge s Putinovom Rusijom, koja geopolitički utjecaj crpi iz isporuka energenata članicama Unije. Tu je i Kina, koja zajedničke nastupe članica EU prema trećima pokušava nagristi kroz pokušaje bilateralnih sporazuma o novom Putu svile. Zemlje članice EU objektivno nikada nisu bile bogatije nego sada, a to bogatstvo, ekonomska i politička snaga posljedice su povijesno opravdanog europskog projekta.

Od tih činjenica polazim u afirmaciji buduće agende kao koordinator S&D-a za vanjsku politiku. Građani EU su dobrim odazivom na izbore za EP i limitiranjem utjecaja antieuropskih snaga pokazali da žele zajedničku europsku budućnost i djelotvornije institucije EU. Kao koordinator S&D za vanjsku politiku, inzistirat ću na aktivnijoj ulozi EU međunarodnim odnosima, odnosno djelotvornijim pristupima na uklanjanju uzroka ekonomskih migracija i onih uzrokovanih klimatskim faktorima i sukobima. EU mora s razine soft power prerasti u smart power igrača u međunarodnim odnosima, biti politički i ekonomski prisutnija u regijama najviše pogođenim klimatskim promjenama, ekonomskom nejednakošću i sukobima. Konkrentno, ne smije bježati od svoje uloge globalnog lidera u pružanju razvojne pomoći, mora inzistirati na promicanju poštenijih trgovačkih praksi odnosno vezivanja sporazuma o međunarodnoj trgovini za klauzule o poštivanju ljudskih prava i zaštite okoliša.

Cijeli intervju čitajte na linku.

Izvor: Novi list
Koristimo kolačiće (cookies) kako vam poboljšali online iskustvo. Korištenjem naše web stranice pristajete na uporabu kolačića.