Među preporukama iz Proljetnog paketa europskog semestra 2019., jasno se izdvajaju usmjerenje investicijske politike na istraživanje i inovacije, održivi gradski i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i okolišnu infrastrukturu, vodeći računa o regionalnim razlikama, te povećanje kapaciteta nadležnih tijela za izradu i provedbu javnih projekata i politika, što je Picula proteklih mjeseci često naglašavao u svojim kritikama sadašnje sposobnosti hrvatskih institucija da odrade taj zahtjevan posao. Upravo je Picula je s kolegama u EP-a inicirao donošenje Rezolucije o posebnoj situaciji otoka, kojom je Europski parlament priznao potrebu donošenja posebnih politika koje se odnose na stanovnike otoka.
Nakon iniciranja i osnivanja Parlamentarne međuskupine za otoke u EP - prvog službenog tijela EU za otoke, kroz lobiranje i višegodišnji rad na temi, inicirao je i osnivanje Tajništva za otoke Europske komisije te svojim prijedlogom akcijskog plana i amandmanom na europski proračun osigurao financiranje i podršku energetskoj tranziciji hrvatskih i europskih otoka.
Otoci su tako postali trajnim dijelom politika Europske unije. Podsjetimo, čak deset hrvatskih otoka, od ukupno pedeset naših naseljenih, sudjeluje u pilot projektima energetske tranzicije koje je raspisalo Tajništvo za otoke Europske komisije, što Hrvatsku čini najuspješnijom članicom EU u tom natječaju. Cresu, Iloviku, Lošinju, Malim Srakanama, Susku, Unijama, Velikim Srakanama te Braču, Hvaru i Korčuli tako je omogućeno da se pripreme na korištenje obnovljivih izvora energije, što će im pomoći da očuvaju okoliš, kao i da podignu kvalitetu života.
Pročitajte cijeli članak na linku.
