Europski parlament usvaja danas Rezoluciju o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nakon pregovora koje je između grupacija u EP vodio hrvatski zastupnik Tonino Picula. U nastavku donosimo govor zastupnika Picule povodom donošenja Rezolucije, a niže i ključne poruke i mjere Rezolucije.
“Da, ovaj rat Rusije protiv Ukrajine može biti uvod u sumrak čovječanstva, ali i novog, pravednijeg međunarodnog poretka. Prvenstveni razlog za rat je autoritarna priroda ruskog režima pod apsolutizmom ruskog predsjednika. Ne zna se što je gore, Putinova vojna agresija ili njegov narativ kojim opravdava nasilništvo. Putin je računao na pasivnost Ukrajinaca i na podijeljenost Zapada. Precijenio je svoju snagu, podcijenio snagu otpora Ukrajinaca i sposobnost Zapada da se ujedini. Ovaj rat izaziva i sjećanja na ratnu agresiju na moju zemlju, Hrvatsku, prije trideset godina. Napadi na dječje bolnice, na civilne objekte, razrušena mjesta i izbjeglice. Putin mora kao i Milošević odgovarati za svoje postupke pred sudom za ratne zločine. Putinu će biti vrlo teško izaći iz ovog rata. Kremlju bi se mogla dogoditi ruska verzija Majdana. Povijest je pokazala da se diktatore može pobijediti, ali je jednako važno otkloniti okolnosti koje su dovele do pojave diktatora. Ukrajina krvari, ali Putinov režim će iskrvariti. Živjela europska Ukrajina, slava Ukrajini!”, istaknuo je Picula kao jedini hrvatski zastupnik koji je sudjelovao u ovoj raspravi.
Ključni su zahtjevi Europskog parlamenta prema Komisiji i Europskom vijeću da najoštrije osude nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine i invaziju na nj:
Da se potakne nastavak diplomatskih napora za zaustavljanje ruske agresije na Ukrajinu i pronalaženje mirnog rješenja temeljenog na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i načela međunarodnog prava, kao i njezina prava da odlučuje o budućim savezima;
Europska unija mora kategorički odbaciti rusku retoriku koja nagovještava moguće pribjegavanje oružju za masovno uništenje i pozvati Komisiju i države članice da Ukrajini pruže daljnju hitnu humanitarnu pomoć.
Nadalje, Rezolucija naglašava potrebu da se poseban naglasak stavi na ranjive skupine, manjine, kao i žene i djecu i pozdravlja brzo usvajanje sankcija od strane Vijeća; u svjetlu najnovijih napada, inzistira na potrebi donošenja dodatnih oštrih sankcija. Europski parlament predlaže sljedeće mjere:
• Poticanje na održavanje koherentnog pristupa sankcijama bez ikakvih izuzeća uzrokovanih sektorskim ili nacionalnim interesima;
• Poziv Komisiji da identificira i olakša sredstva i načine rješavanja gospodarskih i društvenih posljedica sankcija na građane EU;
• Značajno smanjenje energetske ovisnosti, posebno o ruskom plinu, nafti i ugljenu;
• Dopunu postojećeg globalnog režima sankcija EU-a dodavanjem instrumenta posvećenog korupciji;
• Povećanje doprinosa jačanju obrambenih kapaciteta Ukrajine;
• Poziv institucijama EU-a da rade na davanju statusa kandidata za EU Ukrajini u skladu s čl. 49 UEU-a i temeljene na zaslugama, a u međuvremenu nastave raditi na integraciji u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju;
• Poziv EU i države članice da ukinu softverske licence za vojnu i civilnu opremu u Rusiji i Bjelorusiji
• Poziv EU i njezine države članice da pripreme višemilijardni plan EU pomoći i oporavka za Ukrajinu;
• I na kraju, izraziti zahvalnost i podršku ruskim i bjeloruskim građanima koji su proteklih dana izašli na ulice riskirajući vlastitu sigurnost, te osuditi uhićenje tisuća mirnih prosvjednika i pozvati na njihovo hitno puštanje.
Uz to, EP predlaže, u sklopu podrške Ukrajini, sljedeće:
• da se, posebice, ograniči uvoz najvažnije ruske izvozne robe, uključujući naftu i plin,
• zabranu nova ulaganja EU-a u Ruskoj Federaciji, kao i nova ruska ulaganja u EU, kako bi se blokirale sve ruske banke iz europskih financijskih sustava,
• da se nakon isključenja Ruske Federacije i Bjelorusije iz SWIFT sustava nametnu i sekundarne sankcije bankama koje koriste alternative SWIFT-u za povezane transakcije ili nametnuti slične sankcije protiv ruskih banaka ili bankovnog sustava, kako bi se zabranilo prikupljanje sredstava ili zaduživanje europskim tržišta sa sekundarnih tržišta kapitala;
• zabranu pristupa javnoj nabavi EU-a za kupnju roba i usluga podrijetlom iz Rusije i Bjelorusije; • zabranu izvoza svih visokotehnoloških proizvoda i strateške robe na rusko tržište;
• da se odmah blokira i povuče financiranje za sve programe suradnje u istraživanju i inovacijama s Rusijom potpomognute sredstvima EU-a i obustavi prekogranične programe;
da se zatvori luke EU za ruske brodove;
• odmah zabrani Međunarodnoj investicijskoj banci pod ruskom kontrolom rad u EU;
• odbije pristup svim lukama EU-a za brodove čiji je posljednji ili sljedeći pristanište u Ruskoj Federaciji, osim iz nužnih opravdanih humanitarnih razloga;
Zaključno, iz hrvatske perspektive važan je paragraf 31. u kojem se naglašava rusko djelovanje na zapadnom Balkanu i podcrtava njihov trajni interes za nestabilnost regije, te osuđujemo sve oblike podrške ruskoj agresiji. U istom paragrafu osuđujemo neusklađivanje Srbije sa sankcijama EU-a protiv Rusije što šteti njenom procesu pristupanja EU-u. Ponavljamo svoje očekivanje od kandidata za pristupanje EU-u da se usklade ne samo s pravnom stečevinom EU-a, već i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije.