Priručnik je rezultat međunarodnog projekta „Water Saving Challenge“ (WaSaC) koji je Picula lani, simbolično na Svjetski dan vode 22.3., pokrenuo u suradnji s Kraljevskim tehnološkim institutom u Stockholmu. Projekt obuhvaća osam otoka iz četiri EU države: po dva iz Grčke, Francuske, Irske i Vis i Lastovo iz Hrvatske.
„Naš priručnik „Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom“ rezultat je jednogodišnjeg istraživanja na terenu i timskog rada te dokazuje da SVAKI otok, baš kao i kopnena zajednica, može uštedjeti vodu! Ta štednja ne podrazumijeva oskudicu već racionalno upravljanje vodom kroz primjenu tehnologije i utjecanja na svakodnevne ljudske navike, što naša rješenja čini dugoročnima i održivima“, rekao je zastupnik Picula, koji je pokrenuo projekt WaSaC.
Konkretni primjeri kako svatko od nas može uštedjeti vodu, zajedno s iskustvom otočana koji dolaze s osam otoka, sjedinjeni su u ovom Priručniku. Kroz jednogodišnju studiju i rad, sudionici projekta utvrdili su da se na svih osam otoka na godinu uštedi 200 milijuna litara vode, da se potrošnja struje smanji za 470.000 kWh, a emisija ugljičnog dioksida za 42.000 kilograma!
Kada bi se njihovo znanje o štednji vode prenijelo na svih 2136 europskih otoka i njihovo stanovništvo, uštede u vodi, struji i emisiji stakleničnih plinova bile bi goleme. Među konkretnim primjerima koje možete pronaći u Priručniku su primjerice WiCi - autohtoni francuski proizvod – voda koju koristite za pranje ruku čuva se u vodokotliću. Funkcionira na način da sljedeći put kad isperete toalet, koristite tu vodu za ispiranje, nakon čega ponovno perete ruke čistom vodom i ponovno punite vodokotlić. Budući da godišnje ispiranjem trošimo oko 10 000 litara vode po osobi, ovakva opskrba vode iz vodokotlića koji je ujedno i umivaonik, predstavlja pametnu uštedu vode. Drugi odličan primjer su recimo grčki hoteli koji potiču svoje goste na štednju vode na način da im za svaku ušteđenu kap, poklanjaju besplatne vaučere za hotelske usluge.
Priručnik su predstavili: Christian Pleijel s Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu, koji je rekao „da je ovih 8 otoka izazvalo jedni druge: možemo li uštedjeti 25% vode koju koristimo? Iskoristili smo znanje otočana za to i došli do rezultata da možemo uštedjeti između 10 i 55 posto slatke vode, koja propada zbog neracionalnog korištenja, curenja i sl. razloga.“
Mairtin O'Melaoid iz Europske federacije malih otoka (ESIN) iznio je vrlo plastičan primjer: nakon konzumacije pola litre vode, za ispiranje WC-a mi koristimo 10 litara vode! Dodao je da „najveći broj turista dolazi tijekom ljeta i kada na našem irskom otoku Cape Clear imamo najmanju količinu dostupne vode, imamo najveću potražnje za njom. Želim potaknuti sve otoke da zamijene svoju infrastrukturu, umjesto da previše iscrpljuju bušotine, bazene ili je dovode s kopna.“
Lučijano Sangaleti, direktor Komunalca Lastovo koji je rekao da su u projektu išli u dva smjera: „Jedan način je bio zadirati u sustav vodopskrbe, a drugi u ponašanje otočana koji žive na otoku, ali i onih koji dolaze samo kao turisti. Rješenje je u ljudima koji izdaju apartmane, ugostiteljima, hotelima... trebamo ih senzibilizirati da štedimo vodu koju neracionalno trošimo! O otocima se dosad govorilo samo ljeti, a zbog ovog projekta konačno i mi kao otočani imamo priliku reći svoje stajalište i iznijeti vlastita rješenja.“
Denis Bredin iz udruženja „Iles du Ponant“, istaknuo je da „nijedan francuski mali otok nije vodom vezan s kopnom. Svaki ima problem s vodom, ali se prvenstveno oslanjaju na tehnike štednje i racionalnog upravljanja vodom. Npr. kopneni dio Bretanje u zadnjih nekoliko godina ima problema s nestašicom vode, te su se za tehniku uštede vode počeli obraćati svojim otocima – kopno uči od otoka.“
Panagiotis Zorlos, Centar za izvore i štednju obnovljivih izvora energije (CRES), Atena poručio je da „štednja vode zna1či i štednju energije, što je posebice važno za otoke. U najjačoj sezoni potrebna nam je voda i imamo rješenja koja nisu održiva, kao što je desalinizacija, a zadnje rješenje je transport vode s kopna što također zahtijeva veliku količinu energije, ali i novca. Zato je štednja vode izazov, baš kao i štednja energija.“
Ovaj Piculin projekt je krajem prošle godine dobio prestižnu nagradu „Greening Islands“ u kategoriji održivog upravljanja vodom.
„Ponosni smo na to jer smo nagradu dobili u konkurenciji velikih i skupih projekata i zato je naše pitanje: KAKO OTOCI MOGU POMOĆI KOPNU? , a ne obrnuto“, rekao je Picula.
„U svom sam se mandatu fokusirao na otoke - formirao sam Međuskupinu za otoke u Europskom parlamentu čime su otoci dobili snažan i posvećen glas u europskim institucijama. Onda sam tom naporu želio dati konkretan sadržaj – kroz projekte koji se tiču električne energije i vode. Otoci su u svojoj izoliranosti idealni da postanu svojevrsni laboratorij za proučavanje potrošnje struje i vode jer su to fundamenti za održivi život na otocima – ali ne da na njima ljude samo zadržimo, nego da ih vratimo na otoke“, rekao je zastupnik Tonino Picula.
„Europska politika prema otocima mijenja se nabolje. Osnivanjem Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, otoci su dobili snažan i posvećen glas u europskim institucijama. Nakon Rezolucije o posebnoj situaciji otoka, kao i novim instrumentima financiranja dostupnima za otoke u području obnovljivih izvora energije, budućnost europskih otoka izgleda svjetlije“, zaključio je Picula.
Priručnik o štednji vode možete besplatno skinuti sa web stranice zastupnika Picule.
