Naime, nakon što nije prihvaćen njegov amandman na Izvješće, kojim je zahtijevao da se u taj dokument unese formulacija kako je u BiH „potrebno nastaviti s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje bi preobrazile BiH u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu u kojoj bi se jamčila jednakost i demokratska zastupljenost svih njezinih konstitutivnih naroda i građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog zastupanja, u skladu s načelima izraženim u prethodnim rezolucijama“, Picula ga je odbio podržati.
Obrazložio je to u govoru u Europskom parlamentu, gdje je istaknuo da „premda redovno raspravljamo o godišnjem Izvješću o BiH, a ne o izvješću o napretku, politička stvarnost je da napretka uglavnom nema. Štoviše u zadnje vrijeme primjećuje se nazadovanje. Riječ je o manjku političkih, gospodarskih i socijalnih reformi što potiče ionako loše međustranačke odnose i blokade institucija. Prošlu godinu su izrazito obilježili preoštra predizborna kampanja, ali i post-izborni sukobi jer su izbori održani bez usklađivanja Izbornog zakona s presudom Ustavnog suda“.
Picula je istaknuo da parlamentarna dimenzija suradnje s BiH, nažalost, i dalje ne postoji i dodao kako događaji nakon izbora u BiH potvrđuju opravdano pozivanje na poštivanje načela jednakopravnosti, supsidijarnosti i federalizma koje se nalazi u izvješćima od 2013., što je neophodno da bi BiH dovršila tranziciju u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu zajamčene jednakosti i jednakopravnosti. „Nažalost, iz ovogodišnjeg dokumenta su izostavljeni ti ključni elementi. Smatram to ozbiljnim korakom unatrag“, zaključio je.
