HR EN
13. prosinca 2017. Plenarne sjednice

Hrvatska u Schengenu prije sljedećih europskih izbora!

Na prijedlog S&D grupe Europski parlament raspravljao je o proširenju Schengena na Hrvatsku, danas u Strasbourgu. Zastupnik Tonino Picula zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini.

„Od Hrvatske očekujem da do kraja sljedeće godine ispuni sve kriterije za pristupanje Schengenu. Na Vijeću je potom da uvaži sve što je napravljeno. Takvo postupanje će jasno pokazati i kredibilitet Europske unije“, poručio je zastupnik Tonino Picula u raspravi o jačanju i proširenju Schengena na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.

Picula, koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni na dva mišljenja Odbora za vanjske poslove za Schengen, istaknuo je da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Europskog parlamenta ulasku u Schengen nego danas!

Gianni Pittella, predsjednik S&D-a naglasio je da „u EU ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku iz schengenskog prostora! Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete!“

Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Europske komisije u bliskoj budućnosti.

Ohrabrujuć je bio i Dimitris Avramopoulos u ime Komisije koji je zahvalio Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju Schengena na Hrvatsku te da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumnjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.

Današnja je rasprava dodatno osnažila poziciju Hrvatske koja bi tehničku spremnost trebala ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019., a svakako prije kraja mandata sadašnje Europske komisije u svibnju 2019. godine, moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru.

„Schengen je zadnjih godina pretrpio stanovite revizije zbog čega je doveden u pitanje. Iznimno je važno nastaviti s provedbom shengenske stečevine, što pridonosi jačanju povjerenja među članicama schengenskog prostora. No, jednako je važno i povjerenje prema zemljama članicama koje već intenzivno i dugo rade na ispunjavanju svih kriterija kako bi postale dio tog prostora!“, poručio je Picula u govoru. Naglasio je da je Hrvatska od pristupanja Schengenskom informativnom sustavu u samo četiri mjeseca obavila 75 milijuna kontrola i identificirala više od 4000 prekršitelja.

„Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena u Hrvatskoj krajem studenog oko preporuka koje Hrvatska mora zadovoljiti, mi smo od njh 98 ispunili 68, a 14 je prioritetnih“.

 Picula je još jednom naglasio da Hrvatska od svih zemalja članica ima najdužu vanjsku kopnenu granicu EU: „Želimo pridonijeti boljoj sigurnosti našeg dijela vanjskih granica Unije i želimo unutarnje granice EU bez bodljikave žice koja nas danas dijeli od naših EU susjeda!“, zaključio je.

 

Koristimo kolačiće (cookies) kako vam poboljšali online iskustvo. Korištenjem naše web stranice pristajete na uporabu kolačića.