Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Tonino Picula otvorio je jučer peti Forum za čistu energiju EU otoka, koji se zbog pandemije COVID-19 održava u online obliku do četvrtka, 29. listopada 2020.
Otvarajući Forum, ponovio je zahtjev Europskog parlamenta da se Fond za pravednu tranziciju poveća na 25 milijardi eura, a da jedan posto i tog fonda bude namijenjeno isključivo otočnim zajednicama. Picula se u svojem govoru prisjetio dosadašnjeg rada Tajništva za otoke Europske komisije, osnovane na njegov i poticaj kolega iz Međuskupine. Piculinim je akcijskim planovima i amandmanima na europski proračun osigurano financiranje Tajništva s četiri milijuna eura, a u sljedećoj bi fazi, s novih dva milijuna eura budžeta, trebalo ući usredotočeno na širenje zajednice otoka koji kreću u energetsku tranziciju, uz podršku otocima da identificiraju i počnu pripremati projekte koji su financijski održivi.
Nakon tehničke pomoći od strane Tajništva i kreiranja vlastitih strategija prelaska na obnovljive izore energije, vrijeme je da otoci prepoznaju, osiguraju i provedu konkretne projekte energetske tranzicije. Gledajući u neposrednu budućnost, razvoj dugoročnog okvira i ubrzanje energetske tranzicije svih europskih otoka je možda najvažniji dio aktivnosti Međuskupine Europskog parlamenta i Tajništva za otoke. U tom kontekstu, naglašava Picula, Parlament je zauzeo još ambiciozniji stav prema smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030., za čak 60 posto, a možda je i najvažniji dio parlamentarnih inicijativa taj da preporuke o smanjenju postanu obvezujuće za članice Unije. „Želimo građanima EU i poduzećima dati pravnu sigurnost i izvjesnost koja je nužna kako bi uspješno planirali i proveli svoje energetske tranzicije“, pojasnio je.
U tom je smislu istaknuo i nedavno predstavljenu Strategiju renovacije kao ključnog preduvjeta za ispunjavanje energetskih ciljeva. Otoci se u tu priču uklapaju mogućnošću primjene pristupa susjedstva, gdje se digitalna i obnovljiva rješenja kombiniraju kako bi se stvorili četvrti s nultim emisijama. Obzirom na bogatstvo obnovljivih izvora dostupnih otocima, otočani bi tako efektivno postali i proizvođači koji energiju prodaju u sustav.
Povjerenica za energetiku Europske komisije Kadri Simson u svojem je pozdravnom govoru istaknula pak kako otoci imaju velik potencijal upravo u energetskoj obnovi zgrada i odabiru izvora obnovljive energije: „Velik dio potencijala otoka ostao je neiskorišten. Otočkim je zajednicama potrebna ekspertna i tehnička pomoć da bi svoje planove energetske tranzicije pretvorile u stvarnost. Upravo za time ide i naša inicijativa“.
Otočanima su za uspješnu provedbu energetske tranzicije potrebna dva kraka financiranja: prvi je adekvatno financiranje projekata svih veličina, a drugi su odgovarajuća ulaganja istraživanja i inovacije koji će stvoriti rješenja koja su primjenjiva i drugdje i svima olakšati tranziciju. Govoreći o prioritetima Tajništva u novom ciklusu naglasio je kako je nužno pomoći otocima da pronađu nove projekte koji su bankabilni, odnosno financijski održivi i isplativi. Kroz dosadašnji rad Međuskupine i Tajništva, ocjenjuje Picula, pokazalo se kako je otoke teško ukalupiti i stvoriti za njih posebnu kategoriju, baš zbog njihovih različitosti. Umjesto toga, baš je njihova raznolikost njihova najveća snaga u stvaranju održivih rješenja. „Njihovo iskustvo uostalom pokazuje kako od malo resursa stvoriti održivu egzistenciju. Za uspjeh energetske tranzicije, potrebna je tehnologija za iskorištavanje tih obnovljivih izvora“, rekao je. Na kraju je zaključio kako je nužno da pandemiju otoci iskoriste za održivi razvoj temeljen na zelenoj tranziciji, jer nam je kriza pokazala kako su naša društva i ekonomije ranjivi.
