Europski je parlament danas izglasao Izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“, koje je inicirao i ispregovarao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula. Izvješće, usvojeno s 572 glasova za, 79 protiv i 37 suzdržanih, naglašava važnost kohezijske politike kao najvećeg europskog investicijskog alata s preko 300 milijardi eura u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050.godine i ispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma.
„Namjera ovog izvješća bila je zacrtati korake nužne u tranziciji prema klimatski neutralnoj Europi do 2050. godine, iz perspektive europskih regija. S odobrenih 330 milijardi eura u sljedećem proračunskom razdoblju, Kohezijska politika je najveći i najvažniji investicijski alat u Europi. Kako će trideset posto iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj biti usmjereno u projekte dekarbonizacije ekonomije, Kohezijska politika postala je ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena. Naše regije tu priliku ne smiju propustiti, jer, kako je EP upozorio još 28.11.2019., nalazimo se u klimatskoj i okolišnoj krizi. Naime, klimatske promjene nisu samo pitanje okoliša, već ekonomske i društvene promjene zbog čega se protiv klimatskih promjena moramo boriti svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj. Sredstva iz Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj omogućit će nam ulaganja u zelene poslove, unaprjeđenje kvalitete života i zelenije gradove dok pobjeđujemo u toj borbi. Tranziciju prema klimatskoj neutralnosti moramo postići na društveno pravedan način, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Zato nismo naglasili samo socijalnu dimenziju tranzicije, već i ulogu specifičnih regija, poput malih otoka i udaljenih regija, kao inovacijskih laboratorija za razvoj čiste energije, pametne mobilnosti, upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije“, istaknuo je Picula prilikom predstavljanja Izvješća na plenarnoj sjednici EP-a.
Izvješćem se od lokalnih i regionalnih vlasti traži da ciljeve klimatske neutralnosti pretvore u konkretne lokalne aktivnosti u zaštiti okoliša, uzimajući u obzir specifičnosti regija i koristeći inovativne mjere. U Izvješću se podsjeća kako je 30 posto kohezijskih i sredstava za regionalni razvoj namijenjeno ‘zelenim projektima’ u sadašnjem proračunskom razdoblju i sva se moraju uložiti sljedeći načelo nečinjenja štete.
„Komisija pozdravlja Izvješće nastalo na inicijativu zastupnika Picule. U ovom proračunskom razdoblju Kohezijska će politika dati velik doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Klimatskim politikama u regionalnom kontekstu će biti namijenjeno oko 69 milijardi eura, u skladu s ciljevima Europskog zelenog plana. Sva ćemo ulaganja pratiti prema OECD-ovim standardima za praćenje utjecaja na klimu. Sve razine uprave, od lokalne, preko regionalne do europske su važni faktori u borbi protiv klimatskih promjena, a Komisija članicama poručuje da u programiranju sredstava kohezije posebno traže okolišnu održivost investicija“, istaknuo je europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginius Sinkevičius.
Regionalni razvojni planovi shodno tome moraju biti usmjereni na smanjivanje okolišnih rizika, energetsku tranziciju na obnovljive izvore, bioraznolikost i klimatsku prilagodbu i podršku građanskom angažmanu i lokalnim projektima. Potiče se i suradnja među regijama i prekogranični projekti i mehanizmi, poput Saveza gradonačelnika za klimu i energiju. Zastupnici također naglašavaju važnost uspostave učinkovite metodologije praćenja napretka nacionalnih vlada, lokalnih i regionalnih vlasti u borbi protiv klimatskih promjena, i to usvajanjem jednakih standarda za sve. U Izvješću se naglašava nužnost dodatne podrške područjima koja su najviše pod utjecajem tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, posebno pograničnim regijama i malim otocima koji imaju specifične potrebe. Njima je potrebno omogućiti pristup dovoljnim ekonomskim resursima kako bi u potpunosti ispunili svoje potencijale. Parlament također traži od članica da u svoj pristup kohezijskim programima uključe i “Pametna sela” i od Komisije traže da stave na raspolaganje alate potrebne za implementaciju ciljeva Europske strategije za bioraznolikost do 2030. godine. Strategija predviđa da gradovi s najmanje dvadeset tisuća stanovnika moraju stvoriti urbane šume i farme, parkove, vrtove i zelene krovove, te ulice s posađenim drvećem. Takve mjere imaju pozitivan učinak na urbanu mikroklimu i zdravlje, posebno ranjivih skupina. Na kraju, u Izvješću se zahtjeva više sinergija između različitih europskih kohezijskih fondova, instrumenata i programa i da se poveća povezanost javnih i privatnih ulaganja kako bi se povećala učinkovitost regionalnih strategija zaštite okoliša. Izvješće ćete moći pronaći na ovoj poveznici: https://www.europarl.europa.eu/plenary/en/texts-adopted.html
