„Klimatske promjene nisu samo pitanje zaštite okoliša, nego ekonomskih i društvenih promjena. Izbijanje pandemije COVID-19 gurnulo je cijeli svijet u nepoznate vode. Maritimni sektor koji u EU zapošljava pet milijuna ljudi je pod velikim pritiskom, od ribarstva do strateške infrastrukture poput luka i riječnih puteva, nabavnih lanaca i prijevoza, obalnog i morskog turizma“, rekao je Picula i dodao kako maritimni sektor i obalna područja mogu dati ključan doprinos ciljevima Europskog zelenog plana.
Mora i oceani, rijeke i otoci su više nego ikad do sada rješenje za strateške izazove s kojima se EU susreće, ocijenio je: „Oni su u središtu pitanja klimatskih promjena, opskrbe hranom, odgovor na pitanje rasta i na geopolitičke izazove. Plava, maritimna ekonomija može se brzo oporaviti od krize, doprinijeti ciljevima Europskog zelenog plana i postati istinski održiva: okolišno, ekonomski i socijalno“.
Na konferenciji je Sinkevičijus predstavio Komisijinu inicijativu novog pristupa održivoj plavoj, odnosno pomorskoj ekonomiji Europske unije i postizanja ciljeva Europskog zelenog plana na morima, na osima dekarbonizacije, nulte razine zagađenja, cirkularnosti i bioraznolikosti. Na tim će osima i prioritetima Komisija ponuditi i smjernice za programe u proračunskom razdoblju 2021. – 2027.
Zahvalio je Međuskupini za uspješnu dosadašnju suradnju i dodao kako su na temelju inicijative već otvorene konzultacije i priprema zakonodavnog paketa.
„U Europskoj uniji, održive plave ekonomije nema bez znanstvene podloge. Zato je jedan od prioriteta Portugala osigurati adekvatnu podršku znanstvenicima i investirati u znanstvenu diplomaciju“, istaknuo je pak portugalski ministar mora i ribarstva Ricardo Serrao Santos, predstavnik Portugala, predsjedajuće članice Unije.
U skladu s drugim okvirnim inicijativama koje Komisija planira ili ih je usvojila, identificira konkretne željene transformacije pojedinih sektora plave ekonomije koji služe kao smjernice za aktivnosti javnog i privatnog sektora, s posebnim naglaskom na to da sve aktivnosti u plavoj ekonomiji u obzir uzimaju prvenstveno okolišne zahtjeve. Cilj toga je u potpunosti izbjeći okolišne štete ili ih svesti na najmanju moguću razinu.
Uz sveobuhvatan pristup, Komisija predviđa da sve aktivnosti proizvode i pozitivne eksternalije, uključujući i prilagodbu klimatskim promjenama. Prijedlog naglašava nužnost većeg angažmana građana i regionalne suradnje.
Komisija planira poticati oporavak plave ekonomije i njezinu otpornost kroz podršku održivim rješenjima, inovativnim proizvodima i uslugama i novim sektorima u nastajanju, koji imaju visok potencijal zapošljavanja većeg broja ljudi i nizak utjecaj na okoliš. Tako planiraju jačati europski sektor istraživanja i razvoja i bržu i učinkovitiju realizaciju ciljeva Europskog zelenog plana.
Nastavno na inicijativu BlueInvest, EU priprema nove alate podrške inovativnim malim i srednjim poduzećima u plavom sektoru, te načine podrške investicijama u održivu maritimnu ekonomiju, kao i novim mehanizmima za razvoj vještina radnika zaposlenih u maritimnom sektoru, kao i obalnih zajednica.
Ovakav bi pristup, ocjenjuju u Komisiji, trebao potvrditi vodeću ulogu Europske unije u tehnologijama zaštite okoliša i održivom korištenju morskih i oceanskih resursa te njezine politike upravljanja oceanima.
Više o konferenciji na: http://www.searica.eu/2020-2024/events-2019-2024/a-blue-dimension-to-the-green-deal-the-way-towards-a-sustainable-recovery-of-blue-economy-in-europe
