Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula predstavio je danas na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta nacrt svojeg Izvješća nazvanog „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“.
Picula je izradu Izvješća inicirao još potkraj prošle godine, a ono je podršku i zeleno svjetlo unutar Odbora za regionalni razvoj dobilo usred pandemije COVID-19, kako bi se, temeljeno na budućim preporukama finalnog izvješća, sredstva kohezijske politike i regionalnog razvoja iskoristila za pravednu energetsku tranziciju i zaštitu okoliša temeljenu na ciljevima Europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma, te oporavak ekonomije EU po završetku pandemije.
„Kao najveći i najvažniji europski investicijski instrument, kohezijska politika igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Ona mora biti usredotočena na ostvarenje ciljeva ograničavanja rasta globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina i borbu protiv smanjenja bioraznolikosti. Naime, cilj kohezije je smanjiti razlike između europskih regija i regija u samim članicama Unije, a upravo su klimatske promjene jedan od uzroka povećanja razlika između regijama koje se kohezijskim mjerama pokušava smanjiti. Zato i jest jedino smisleno da se ulaže upravo u energetsku tranziciju i zaštitu okoliša, kako bi se jaz u razvoju smanjio tamo gdje je to najpotrebnije: u dostupnosti čiste energije i okoliša, koji su jedan od ključnih faktora u podizanju kvalitete života građana Unije“, rekao je Picula prilikom predstavljanja nacrta Izvješća.
Vjerujemo kako tranzicija prema klimatskoj neutralnosti kako smo je zacrtali kroz Europski zeleni plan može biti uspješna samo ako je socijalna i pravedna i ne isključuje nikoga, ocjenjuje. U tom smislu, potreban je poseban fokus na sljedeće elemente, ocrtava Piculin nacrt Izvješća: ekonomsku koheziju koja se temelji na održivom rastu i zelenim radnim mjestima uz uvažavanje potreba različitih sektora, socijalnu koheziju koja uključuje pravednu tranziciju s mehanizmima socijalne i ekonomske podrške za najpogođenije, društvenu pravednost i razumijevanje energetskog siromaštva i posebnih potreba i teritorijalnu koheziju koja uključuje razumijevanje potreba različitih europskih regija, posebno udaljenih i otočnih područja, gradova gdje brže raste prosječna temperatura, te pripreme na ekstremne događaje poput rasta razine mora.
U nacrt Izvješća Picula je uključio i pozitivne primjere iz Hrvatske. To su europski, odnosno hrvatski otoci koji su već sudjelovali u pilot projektima energetske tranzicije u okviru Tajništva za otoke Europske komisije, za čiji je rad kroz amandmane u EP osigurao sredstva. Ti su otoci donijeli vlastite strategije energetske neutralnosti s jasno zacrtanim rokovima za dovršenje tranzicije. Pokazali su kako su u stanju isporučiti integrirana, sektorski ujednačena i inovativna infrastrukturna i rješenja za razvoj lokalnog gospodarstva, i potrebno im je osigurati pristup sredstvima za nastavak tih projekata. Nastavno na to, u nacrtu Izvješća pozdravljeno je i donošenje Splitskog memoranduma tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom.
