"Najveći uspjeh Zagrebačkog summita bio bi ponovno uspostavljanje vanjskopolitičke vjerodostojnosti Europske unije u njezinom odnosu prema najbližem susjedstvu, odnosno otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koje su to zaslužile dosad učinjenim. Još veći uspjeh bi bio povratak vjerodostojne vanjske politike Unije u širem smislu jer bi korištenjem politike proširenja u susjedstvu pokazali da imamo viziju i unutarnju snagu za promišljanje šireg globalnog konteksta u kojem se EU trenutno nalazi", istaknuo je Tonino Picula u velikom razgovoru za AlJazeera Balkans.
Ocijenio je i početak hrvatskog predsjedanja EU: "Gledajući prve aktivnosti i poruke koje su došle iz Zagreba tijekom proteklih mjesec i pol dana predsjedanja, moj je dojam dvojak. Iz perspektive teme proširenja, drago mi je kako Vlada RH dosljedno šalje poruku nužnosti nastavka procesa proširenja, posebno u svjetlu otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za preporuke za Zapadni Balkan uoči Zagrebačkog summita i izvjestitelj EP-a za Crnu Goru, pozdravljam angažman Vlade jer zaista je u hrvatskom vanjskopolitičkom interesu i interesu EU-a da kroz politiku proširenja stabilizira svoje susjedstvo i dokaže da je sposobna svladavati i puno veće geopolitičke izazove. Uostalom, politika proširenja je dokazano najuspješniji vanjskopolitički alat EU-a.
S druge strane, u najmanju ruku je kontroverzno kako se Vlada Andreja Plenkovića odnosi prema Europskom zelenom planu. Vlada Republike Hrvatske nije se odrekla sponzorstva predsjedanja i prihvatila ga je od INA-e, naftne kompanije kojom realno upravlja mađarski MOL, s kojom se Republika Hrvatska na međunarodnim arbitražama sporila oko upravljačkih prava u INA-i i izgubila. Uz to, Hrvatski sabor će u ponedjeljak, 17. veljače ugostiti lobiste Međunarodne udruge proizvođača nafte i plina i Europski energetski forum koji će se sastati s ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem, da bi raspravljali o ulozi njihovih industrija u Europskom zelenom planu. Taj isti MOL aktivno lobira za nove projekte proizvodnje nafte i plina u situaciji kad pokušavamo raditi na oblikovanju politika s ciljem ugljično neutralne Europe do 2050. godine".
Cijeli intervju pročitajte na poveznici.
