Čista energija za EU otoke je prva europska inicijativa energetske tranzicije namijenjena isključivo otocima. Najviše o njezinu uspjehu govori činjenica da je svoje mjesto našla u novom Europskom zelenom planu, najvažnijem dokumentu za budućnost Europske unije u sljedećih trideset godina. Otočna energetska tranzicija u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju može očekivati više novca, više inicijativa i više prilika za građane da se u nju uključe. Ponosan sam što danas više ne razgovaramo o otocima kao o slijepoj točki europskih politika i institucija, već o načinima kako najbolje europske alate i politike staviti na raspolaganje otočanima, analizirao je Picula.
U okviru programa Horizon 2020 pokrenut je i NESOI (New Energy Solutions Optimised for Islands) koji će sufinancirati 60 uspješnih projekata energetske tranzicije, mobilizirati više od 100 milijuna eura investicija u sektor te značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2023. godine, te je Picula stoga najavio: Ispred nas je još puno posla, ali otoci su danas čvrsto uglavljeni u europsku agendu i s optimizmom gledam na europsku budućnost otoka.
Kao predsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, Picula je s ponosom obznanio kako su hrvatski otoci pokazali da u procesu energetske tranzicije mogu parirati europskim partnerima te da su, štoviše, često i korak ispred njih. Uzimajući u obzir novi Europski zeleni plan, možemo očekivati širenje postojećih, ali i pojavu novih inicijativa koji će i drugim hrvatskim otočnim zajednicama omogućiti uključivanje, najavio je Picula posebno izdvojivši otoke Krk i Zlarin koji su pokrenuli vlastite tranzicije kao rezultat strateškog promišljanja svoje budućnosti, te dodao da je to dobar podsjetnik da doista posjedujemo znanja i pamet za samostalno pokretanje i vođenje energetske tranzicije za koju nam EU može i treba biti podrška.
Također, Memorandum iz Splita potpisan ovoga lipnja u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem ministara pružio je jasnu političku podršku dugoročnom projektu energetske tranzicije europskih otoka te ujedno predstavlja prvi formulirani prijedlog modaliteta institucionalizirane suradnje na rješavanju otočnih problema.
Povrh svega, Picula je imenovan izvjestiteljem Parlamenta na izvješću o obvezama kohezijske politike prema klimatskim promjenama, što, kako tvrdi, podrazumijeva i značajno veće financijske omotnice.
Za uspjeh cjelokupnog projekta bit će presudno da se kratkoročni politički apetiti lidera nekih zemalja članica nadiđu i da se neutralizira utjecaj velikih zagađivača koji ulažu velik novac u lobiranje da se zahtjevi energetske tranzicije u Europskoj uniji ublaže. Osobno kao zastupnik S&D-a i koordinator za vanjsku politiku, ulažem u ostvarenje ciljeva energetske tranzicije velik trud i zbog činjenice da je energetska tranzicija i važan dio europske sigurnosne politike. Što smo manje ovisni o uvozu energenata, to smo i sigurniji, zaključio je Picula.
Cijeli tekst preuzmite u PDF obliku ili pročitajte na poveznici.
