Ovaj zastupnik Republike Hrvatske u Europskom parlamentu krajem studenog je dobio zadatak da izradi Izvještaj s preporukama za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na summitu EU – Zapadni Balkan. Summit je najavljen za početak svibnja 2020. godine, pet mjeseci nakon što Hrvatska preuzme predsjedavanje Vijećem Europske unije.
RSE: Kao izvjestitelj, u čemu vidite poseban značaj pripreme preporuka za zemlje Zapadnog Balkana koje će se naći na dnevnom redu Europskog parlamenta najkasnije u travnju, a u svibnju na skupu u Zagrebu?
Picula: Prije svega želim kazati da sam zadovoljan što sam dobio ulogu izvjestitelja za preporuke o Zapadnom Balkanu pred nadolazeći summit u Zagrebu. To nije običan posao draftiranja rutinskog dokumenta nego se radi o pokušaju da se izrazi podrška procesu koji je obilježio uopće europski projekt u posljednjih 60 godina. Taj proces se našao u ozbiljnoj krizi ne samo nekoliko posljednjih mjeseci nego i nekoliko posljednjih godina. Upravo, politika proširenja nailazi na otpore unutar same EU, što je kulminiralo stajalištem francuskog predsjednika Macrona, koji je blokirao otvaranje pristupnih pregovora dvjema balkanskim državama - Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Moj zadatak u Europskom parlamentu je da pronađem način ili metodu kako se taj proces može odblokirati. Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na summitu u svibnju, omogući novi zamah proširenju. To neću moći napraviti bez suradnje sa svim onim koji podržavaju proces proširenja, ali moram čuti i kritičare, one koji smatraju da dosadašnja metodologija pregovaranja sa novim kandidatima ne zadovoljava. Treba naći prostora za kritike ali isto tako treba biti jasan prema podršci procesu proširenja, jer smatram da EU ne može biti utjecajna kao ranije ukoliko ne otvori sebe kao projekt, svima onima koji žele da se pridruže.
Cijeli intervju čitajte na linku.
