Poštovani gospodine Picula, što procjenjujete: hoće li nova metodologija proširenja EU deblokirati i pospješiti proširenje na preostale zemlje jugoistoka Europe? O čemu to ovisi?
Premda smo još uvijek u vremenskoj zoni “povijesne greške”, kako je blokiranje opisao Juncker, nova metodologija pregovora je definitivno korak u smjeru deblokiranja proširenja. Naime, sama činjenica da se Europska komisija obvezala, a zatim i uspjela proizvesti novu metodologiju, ukazuje na sposobnost EU da u trenucima krizne situacije još uvijek može reagirati brzo i proaktivno. Kad govorimo o kredibilitetu koji je Europska unija izgubila neotvaranjem pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, tu se ne misli samo na neispunjeno obećanje građanima tih zemalja, već na daleko važnije pitanje opće vjerodostojnosti vanjske politike Europske unije. Danas smo globalno suočeni s iznimno kompleksnim geopolitičkim, okolišnim i sigurnosnim izazovima koji su posljedica nesposobnosti europskih i drugih političkih lidera da ih predvide i unaprijed pripreme njihova rješenja, što je bolji slučaj, ili čak namjerno proizvode krize. Mnogi skeptici proširenja, ali i apologeti Unije zaboravljaju kako najbližem susjedstvu EU nisu dovoljne romantične ideje o EU u kojoj vladaju sloboda, jednakost i bratstvo, već trebaju i jamstva konkretnih koristi članstva. U suprotnom, naše susjede prepuštamo utjecajima drugih geopolitičkih igrača, kojima ni demokracija, ni vladavina prava ni ljudske slobode uopće nisu na listi prioriteta.
Koje su vaše pohvale, a koje zamjerke tom dokumentu?
Najvažnije preporuke za metodologiju proširenja koje ću kao izvjestitelj Europskog parlamenta navesti u dokumentu i uputiti Europskom vijeću i Komisiji ususret Zagrebačkom summitu su svojevrstan popis pohvala i zamjerki. Dali smo naglasak na tome da proces proširenja mora promovirati fundamentalne vrijednosti Unije i rezultirati održivom demokratskom i ekonomskom tranzicijom, kao i ekonomskom konvergencijom a mora teći paralelno s internom reformom same Unije. Smatram kako je nužno da Unija pruži jasne i konzistentne pokazatelje napretka, ali i kontinuiranu podršku tijekom procesa, da poboljša mjerila napretka i time osigura da se svaku zemlju pojedinačno ocjenjuje temeljem vlastitih zasluga. Da se ojača mehanizam uvjetovanja i reverzibilnosti procesa kroz primjenu objektivnih kriterija pri odlučivanju o suspenziji pregovora, što je mehanizam koji zaista jasno signalizira da institucionalni razvoj i reforma ne smiju biti odglumljeni. Uz to, naglašavam da se primat pitanja demokracije i vladavine prava reflektira kroz pristup u kojem će poglavlja koja se odnose na pravosuđe, korupciju i organizirani kriminal, te ljudska prava i slobodu medija biti ona koja se prva otvaraju i zadnja zatvaraju u procesu pregovora o pristupanju Kako bismo spriječili da unutarnjepolitičke krize pojedinih članica utječu na proces proširenja, podržao sam uvođenje glasanja kvalificiranom većinom o pitanjima pristupanja EU, dok se pravilo konsenzusa treba primjenjivati samo na pitanja otvaranja i zatvaranja pregovora o pristupanju Već sam ranije govorio o konkretnim poticajima kandidatkinjama da nastave s reformama, zbog čega je nužno da se izbjegnu rezovi u financiranju pretpristupnih programa, što bi za posljedicu moglo imati usporavanje reformskih procesa i smanjiti strateški utjecaj EU u regiji. Osim toga, želim poslati poruku o važnosti rješavanja problema koji su u ovom trenutku pred nama i tražim da se pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom odmah otvore. Na kraju, mislim da je ideja o klasterizaciji, grupiranju, pregovaračkih poglavlja dobra, ali bi volio da ubuduće ne dolazi do klasterizacije članica u Vijeću prema politici proširenja. Treba u tom pogledu smanjiti mogućnost nekih novih strateških iznenađenja.
Cijeli intervju čitajte na linku.
