Nastavno na pitanje perspektive energetske strategije i konkurentnosti novog europskog Zelenog plana, Picula je prognozirao: Europa mora iskoristiti potencijal zelene tranzicije i digitalne transformacije koje su ključne za postizanje ciljeva Zelenog plana. Zajedno s industrijskom strategijom, novi akcijski plan za kružno gospodarstvo ima u cilju modernizaciju gospodarstva EU-a i iskorištavanje mogućnosti kružnoga gospodarstva za domaće i globalno gospodarstvo. Glavni cilj novog okvira politike bit će poticanje razvoja vodećih tržišta za klimatski neutralne i kružne proizvode, u EU-u i izvan njega.
Budući da nove tehnologije imaju sve veći utjecaj na mnoge sfere života, pa tako i na zdravstveni i informacijski prosperitet građana, Picula je objasnio kako: Nova digitalna strategija odražava, dakle, europske ambicije u poslovnom svijetu. Stremi se kreiranju kolaborativnih podatkovnih centara koji će pomoći i u borbi protiv budućih zdravstvenih i sigurnosnih prijetnji, te etičkih aplikacija baziranih na umjetnoj inteligenciji, što u vrijeme fake newsa i deep fakesa predstavlja neslućeno relevantan izazov. O važnosti borbe protiv lažnih vijesti govori i činjenica da smo prošli tjedan u Europskom parlamentu konačno započeli s radom Posebnog odbora za borbu protiv stranih uplitanja u demokratske procese u EU i dezinformacija, u kojem ću aktivno sudjelovati kao član.
Picula se osvrnuo i na nekoliko aktivnih instrumenata Europske unije, među kojima je i Fond za pravednu tranziciju u okviru kohezijske politike, no, unatoč svojoj važnosti, uslijedilo je rezanje proračuna kojemu se, kako tvrdi Picula, protivi zajedno s europskim kolegama. Međutim, kako Picula informira, povećali su se proračuni za programe kao što je Europski poljoprivredni fond, Digitalna Europa, Horizon Europe, resc-EU te SURE, koji u cilju imaju dugoročnu efikasnost i održivost svih uključenih gospodarstava.
Što se tiče Hrvatske, Picula je analizirao: Ukoliko zaista dramatično ne povećamo kapacitete apsorpcije europskih sredstava, teško da će nam i golema pomoć kroz proračun za razdoblje do 2027. i Europski fond za oporavak biti od presudne pomoći. Podsjećam, Hrvatska je imala loš učinak sa stopom apsorpcije Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. - 2020. od samo 39 posto (do 23. rujna 2020.), a očekuje se da ćemo dobiti bespovratna sredstva od u iznosu većem od 10 posto BDP-a, s potencijalno dodatnih 6,8 posto BDP-a u obliku zajmova.
Nastavno na problematiku koja će velikim djelom uvjetovati europsku budućnost okoliša, sigurnosni i mrežni razvitak građana te njihovu neizostavnu povezanost s čistim oblicima energije, Picula je obrazložio: Veliki je potencijal digitalnih tehnologija da pomognu u rješavanju važnih i rastućih ekonomskih, društvenih, klimatskih i ekoloških izazova s kojima se suočava poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Naša poljoprivreda i ruralna područja moraju u potpunosti imati koristi od kontinuirane digitalne transformacije naših gospodarstava i društava, na čemu sam i inzistirao kad sam amandmanima na proračun za energetsku tranziciju ruralnih područja osigurao prva uopće sredstva dodijeljena za taj cilj, u visini dva milijuna eura. Povećana uporaba digitalnih tehnologija također će imati pozitivan utjecaj na kvalitetu života u ruralnim područjima i može privući mlađu generaciju u poljoprivredu. Zato je potrebno inzistirati da svi, uključujući male i srednje poljoprivrednike, mogu pristupiti tehnologiji i imati koristi od nje. Digitalne tehnologije mogu povećati učinkovitost farmi, istovremeno poboljšavajući ekonomsku i ekološku održivost, što je bit Zelenog plana. U okviru Zelenog plana su predstavljene i strategije Od polja do stola i za biološku raznolikost, gdje je naglasak na održivom prehrambenom sustavu koji može donijeti ekološke i društvene koristi, te ponuditi ekonomsku dobit i osigurati biološku raznolikost.
Cijeli tekst možete pronaći u PDF-u.
