Globalna situacija je vrlo složena, čak konfliktna, a kakvo je mjesto i uloga EU u tom svijetu?
Kao jedinstveni i najvažniji politički projekt u europskoj povijesti, Europska unija mora u turbulentnoj prvoj polovini 21. stoljeća pronaći svoje mjesto. EU nije poput npr. SAD državna zajednica, nego zajednica država što joj u globalnoj krizi multilateralizma otežava funkcioniranje. Iza EU je šezdeset godina mira, baština socijalne države, jedinstvenog tržišta, zajedničke valute i efikasnog sustava zaštite ljudskih prava. To su velika postignuća s kojima EU prednjači. Ipak, svijet se posljednih desetljeća toliko promijenio da europski projekt mora proći kroz korijenite reforme, ne samo da očuva svoju poziciju nego da preživi.
Koji su problemi ujedinjene Europe i koji su izazovi pred njom?
Kada govorimo o budućnosti EU, svakako je fascinantan proces kojim se zgarište Starog svijeta nakon dva svjetska rata u posljednjih šest desetljeća pretvaralo u Novu Europu. Međutim, nakon financijske i izbjegličke krize i nakon Brexita EU mora izbjeći opasnost da se u budućnosti rascijepi na Europu dviju brzina, ne smije egoistički okrenuti leđa Europi koja još nije Unija; ne smije biti podijeljena na središnje i periferne zone. Njena politička, gospodarska, kulturološka uvjerljivost mora biti ravnomjerno raspoređena. EU nije i ne smije postati projekt europskih elita o kojem se građani mogu tek povremeno izjašnjavati na izborima i referendumima. Ako institucije EU budu otklanjale demokratske deficite i budu inkluzivnije prema građanima, tada izlazak VB iz članstva može ostati zabilježen tek kao eksces. Ali, pravu prijetnju vidim u mogućnosti prema kojoj se EU ne mora formalno raspasti, ali se može iznutra daljnje fragmentirati i postati još nefunkcionalnija. U oba slučaja bila bi opet otvorena Pandorina kutija nesretne europske povijesti prije stvaranja EU.
Cijeli intervju čitajte na linku.
