Vlada najavljuje novi Zakon o otocima? Što nije valjalo s dosadašnjima, po Vašem mišljenju?
Analiza postojećeg stanja na otocima jasno razotkriva mnoge manjkavosti postojećeg Zakona o otocima pa se sasvim opravdano ponovno promišljaju nova rješenja. Važeći Zakon nije dao očekivane rezultate jer, čast izuzecima, svjedočimo ekonomskom, demografskom i socijalnom slabljenju otoka i otočnih zajednica. Nikada nisu jasno određeni vizija i cilj Zakona ili politike koju bismo nazvali „otočnom“ i to je temeljni propust kojega bi novim Zakonom trebalo ispraviti. Tu su također i problemi s neadekvatnim razvrstavanjem otoka, nedovoljno jakom koordinacijskom ulogom Ministarstva, lokalnim i regionalnim tijelima bez potrebnih nadležnosti itd. Posljedica je da smo danas, kao i pred deset godina, svjesni potencijala koje naši otoci imaju, ali o njima uglavnom samo pričamo. -
Hrvatska se hvali svojim brojnim otocima, no surova realnost kaže da je jedva njih pedesetak i naseljeno, da je međuotočna povezanost i dalje relativno slaba, a za koji dan, kad krene nova školska godina, opet ćemo se čuditi kako nestaju čitavi razredi, odnosno, depopulacijskom trendu. Dokle tako?
Trendovi su loši, no to ne smije značiti da im moramo podleći. Baš nasuprot, otoci i otočani sve više dolaze u fokus rasprava raznih europskih institucija. Ponosan sam što smo unutar Europskog parlamenta počeli raditi na rješavanju njihovih problema pokrenući nekoliko projekata. Preokret je omogućilo osnivanje Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u kojoj sam zadužen za europske otoke. Kada sam uvidio da u Europskom parlamentu postoje razna radna tijela, a nikada se nijedno nije bavilo otocima, došao sam na ideju da osnujemo Međuskupinu koja će okupljati zastupnike iz različitih zemalja kako bismo imali što veći utjecaj na europske institucije i bili u prilici predlagati konkretna rješenja. Jedan od najvećih problema s kojima se otočne zajednice suočavaju je zatvaranje škola. Kada nestanu škole na otocima, nestaju i ljudi. Grčka, primjerice, ima srednju školu na gotovo svakom naseljenom otoku. Zato je moja prva akcija kada sam postao zastupnik bila poziv osnovnoškolcima s otoka Prvića, Iža i Silbe u Europski parlament. Htio sam skrenuti pažnju hrvatskim i europskim institucijama na opasnost zatvaranja područnih škola na otocima čime se gasi perspektiva života na njima.
Otoci očito snažnije dolaze i u fokus Europskog parlamenta, barem ako je suditi po osnivanju Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja. Takvo tijelo do sada nije postojalo, a upravo ste Vi inicijator. Čime će se Međuskupina baviti i koje su njezine, da tako kažemo, opipljive mogućnosti utjecaja?
Međuskupina ima za cilj ukazati na žarišne točke i dati prijedloge odnosno rješenja koja su primjenjiva na otoke i obalne zajednice. Na to ukazuje pred europskim institucijama, ali i putem javnih događanja, skupova, konferencija – u 2 godine smo ih organizirali 20 te okupili i povezali gotovo dvije tisuće sudionika. U Međuskupini je 90 zastupnika iz 21 zemlje Europske unije sa zajedničkim ciljem – pomaknuti stvari s mrtve točke i „progurati“ različite inicijative na otocima. I već smo postigli da Europska komisija otoke počinje drugačije tretirati, pa i financijski. Podsjećam da sam, zajedno sa još dvoje kolega, ističući prioritetnu važnost energetike i pitke vode dobio dva milijuna eura iz ovogodišnjeg proračuna. Generalno govoreći, želimo na otocima omogućiti novom politkom atraktivnost stalne i kvalitetne naseljenosti, a ne tek ugodnog sezonalnog boravka.
Cijeli intervju čitajte na linku.
