U kolikoj je mjeri Hrvatska dosad iskoristila svoje prilike koje su joj se ukazale ulaskom u EU, kako financijske, tako i one koje se odnose na veći utjecaj u rješavanju određenih pitanja?
Volio bih, recimo, da je Hrvatska svoj dobar zemljopisni položaj uspjela pretočiti u bolju političku pozicioniranost jer naša zemlja npr. jedina povezuje Dunav s Sredozemljem. Hrvatska ipak spada među manje članice po teritoriju (20.), veličini stanovništva (21.), veličini BDP-a (21.) a poglavito po BDP-u per capita (tek 26.) i trebalo bi nam biti jasno da svoje mjesto u EU nužno moramo strateški promišljati. Europske regionalne i kohezijske politike za period 2014 - 2020 na raspolaganju imaju 351 mlrd EUR – 36% ukupnog EU proračuna. Za Hrvatsku je predviđen iznos od 8,61 mlrd EUR za isto proračunsko razdoblje što predstavlja nešto više od polovice jednog cijelog godišnjeg proračuna RH i to, dakle, samo iz jednog EU fonda. Usporedbe radi, Bugarska (duplo veće stanovništvo) za isto razdoblje može računati na 7,59 mlrd, razvijene Francuska svega 15,85 mlrd i UK 11,84 mlrd, dok najviše ide Poljskoj 77,57 mlrd. Također, prema podacima Europske komisije, u sadašnjoj proračunskoj perspektivi EU za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska je šesta u EU kada se radi o sredstvima iz fondova EU po glavi stanovnika. Međutim, prema isplaćenim sredstvima, Hrvatska je 22. među državama EU28, dok je 25. prema odobrenim sredstvima za isplatu. Kada se radi o razvijenosti, prema analizi HGK-a, sredinom 2013. Hrvatska je bila na 61 posto europskog prosjeka, a danas je tri boda niže na ljestvici. Analiza je također pokazala da je po stopi nezaposlenosti Hrvatska druga najlošija članica, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, na čemu svakako moramo poraditi. Moramo dakle maksimizirati iskorištavanje fondova kako bi svim građanima Hrvatske omogućili da osjete neposrednu korist od članstva u EU. Za hrvatsku budućnost u EU vrlo je važno i pitanje njezinog daljnjeg proširenja na naše susjedstvo. Pored toga, što Hrvatska bude bolje pozicionirana u okviru jezgre promjena europskog projekta, to će naš utjecaj i snaga unutar, ali onda i izvan EU-a, biti veći. Jasno je da teret promjena ne leži isključivo na europskim institucijama, već moramo tražiti da domaća politika, na svim razinama, obavi svoj, podjednako važan, dio posla.
S obzirom da ste rođeni u Malom Lošinju, ne čudi da su otoci bili jedno od područja vašeg osobitog interesa u Europskom parlamentu. Što za naše otoke može značiti ili već znači formiranje Tajništva za otoke, za koje ste se osobito založili?
- I hrvatski su otoci u Tajništvu dobili jedinstvenu kontakt točku kojoj se mogu obratiti u svakom trenutku, makar bili tek na samom početku energetske tranzicije. S druge strane, Tajništvo je istovremeno i ispomoć Komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima, pa se u tome nalazi neizravna, ali i dugoročna pomoć za otoke tj. bolje razumijevanje njihovih potreba. Tako je izaslanstvo Opće uprave za energetiku Europske komisije u lipnju došlo u prvi radni posjet hrvatskim otocima kako bi se upoznalo s energetskim projektima financiranima od strane EU, s planovima otočana za ostvarivanje energetske samoodrživosti i prikupilo informacije o specifičnim problemima hrvatskih otoka. U naredne dvije godine, Tajništvo za otoke ima zadatak izravno pomoći svim, tako i hrvatskim otocima, izraditi planove prijelaza na obnovljive izvore energije i održiv razvoj, a za to postoji već fond od nezanemarivih 12 milijuna eura.
Cijeli intervju čitajte na linku.
