Hrvatska i ulazak u eurozonu, ulazak u Schengen, ide li sve to očekivanim tempom?
Hrvatska narodna banka i Vlada RH pokrenule su postupak za primanje Hrvatske u eurozonu bez sveobuhvatne javne rasprave koja bi uključila sve zainteresirane strane, kao i bez detaljno argumentirane analize potencijalnih koristi ili šteta od ulaska u eurozonu za hrvatske kompanije i građane. Sva je dosadašnja komunikacija o toj temi održavana u uskom krugu zagovornika što skorijeg ulaska u eurozonu, većinom povezanih s Hrvatskom narodnom bankom, a koji su mahom regrutirani iz redova zaposlenika komercijalnih banaka, koje su u stranom vlasništvu. Čak i da su svi kratkoročni i dugoročni učinci ulaska RH u eurozonu pozitivni, što nažalost nismo imali priliku čuti, riječ je o političkoj odluci koja mora biti demokratski utemeljena. Iako smo ulaskom u EU pristali i na uvođenje eura i ja nisam protivnik ulaska u eurozonu, taj manjak transparentnosti ne pridonosi legitimnosti cijelog postupka. Uspostava šengenskog prostora, kojim je građanima EU-a omogućeno kretanje bez graničnih kontrola unutar područja, jedno je od velikih postignuća koje odražava najviše vrijednosti kojima EU teži. Hrvatska već jest članica Schengenskog informativnog sustava u kojem naša pogranična kontrola obavlja izniman posao i ima podršku za ulazak u šengensko područje nakon što ispuni zadane uvjete. No procedura nalaže da nakon dobivanja zelenog svjetla ulazak jednoglasnom odlukom potvrde i sve članice Europskog vijeća, za što se nadam da će se dogoditi uskoro. I dalje stojim pri stavu da je iznimno važno nastaviti provedbu šengenske stečevine, što pridonosi jačanju povjerenja među članicama šengenskog prostora. Prošlogodišnjim smo usvajanjem Zaključaka konferencije "Schengen - postignuća i očekivanja" poslali jasnu poruku da Schengen ne smije trpjeti zbog nedostatka pronalaženja zajedničkog pristupa rješavanju sigurnosnih i migrantskih pitanja. Budućnost Europske unije ovisi o nadograđenom, djelotvornom i proširenom Schengenu, a ne o međusobnom podizanju barijera između članica.
Što će RH dočekati kad počne predsjedati EU-om od siječnja 2020.?
Hrvatsko predsjedanje dočekat će više-manje isti izazovi s kojima su se nosile zemlje predsjedateljice tijekom proteklih pet godina. Ono što je u prirodi Europske unije kao sustava, i što joj mnogi zamjeraju, ne bez osnova, to je sporost u donošenju odluka u kriznim situacijama. Riječ je o rijetkoj prilici da RH pokaže vodstvo na velikoj pozornici, da predloži konstruktivna rješenja za velike izazove Unije, kojima se trenutno ne nazire skori kraj, kao i da stekne veliko iskustvo u upravljanju koje će onda moći primijeniti i u nacionalnim politikama. Uz veliku vidljivost na međunarodnoj sceni, uspješan bi nam mandat uvelike pomogao da unaprijedimo političku kulturu, institucije i gospodarstvo i popravimo sada ne baš blistavu sliku na međunarodnoj sceni.
Cijeli članak čitajte na linku.
