Hrvatsku je na panelu zastupala delegacija predstavnika komunalnih društava iz Komiže i Lastova te članovi više udruga s dalmatinskih otoka, kao i predstavnika nacionalnih parkova i parkova prirode s otoka srednjeg i južnog Jadrana koji su dobili priliku međusobno razmijeniti iskustva.
Lučijano Sangaleti iz Komunalca Lastovo naglasio je kako se podaci o gubicima vode zapravo skrivaju, ali u prosjeku iznose između 50 i 80 posto, a oni su prvi koji su napravili analizu cijelog područja.
- Unatoč svojim zalihama vode iz četiri bušotine, država nas je spojila na vodovod Neretva - Pelješac - Korčula - Lastovo i natjerala da uzimamo vodu s kopna koja nije dobra, a skupa je. Preporučujem svim otocima da naprave analizu i ne ovise o vodi s kopna. Na 25 kilometara vodovoda, imamo 500 priključaka i između 50 i 80 posto gubitaka vode, izjavio je Sangaleti.
Njegov kolega Slaven Kevo iz Vodovoda i odvodnje otoka Visa kazao je kako su ispitali cijelu mrežu staru 50 godina i sa 75 posto puknuća cijevi došli na 25 posto. Upozorio je kako Vis ovoga ljeta očekuje redukcija vode zbog izrazito sušne godine, što govori u prilog ovom projektu.
- Nužno je podizanje svijesti o potrošnji i štednji vode. Otočani su se uljuljkali u sigurnost opskrbe s kopna i zapustili gustirne, smatra Kevo. Na panelu o otocima izneseno je mnoštvo korisnih i pozitivnih primjera učinkovitog upravljanja vodom kao najvažnijim resursom. Iako je mnogo toga još uvijek na putu učinkovitog i održivog rješavanja otočne vodne, ali i energetske svakodnevice, okupljeni su zaključili da je već i samo otvaranje ovakvog međuotočnog dijaloga velik i značajan korak.
Projekt će trajati cijelu godinu, a Picula je najavio da će se sljedeći sastanak radne skupine zadužene za izradu modela upravljanja vodama održati u rujnu u Komiži. Zatim će se izraditi modeli za ostale otočne zajednice, a rezultati će biti predstavljeni u studenome u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Cijeli članak možete čitati na linku.
