Kao jedno od najvažnijih dostignuća u promidžbi interesa hrvatske poslovne zajednice Picula navodi inicijativu za reguliranje trgovinskih odnosa s BiH na razini Europske unije jer je ulaskom u Uniju Hrvatska automatski istupila iz CEFTA-a (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini), što je moglo izazvati podizanje carinskih zapreka u trgovini s članicama tog sporazuma, među kojima je i BiH.
Picula je stoga Parlamentu uputio niz amandmana koji su prihvaćeni, čime je dobivena potpora Komisije i posljedično osiguran nastavak postojećega trgovinskog režima s BiH. Od konkretnih kontakata Picula ističe mlade poduzetnike Matu Rimca (Rimac Automobili) i Ivana Mrvoša (Include), kojem je pomogao promovirati njegov izum, pametnu klupu.
Posebno je angažiran bio u zagovaranju hrvatske poljoprivrede, odnosno povezivanju domaćih proizvođača s klijentima u Europi, ali i na zaštiti autohtonih proizvoda. Jedan od rezultata tih aktivnosti jest Priručnik za registraciju autohtonih proizvoda (Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije: od ideje do realizacije).
Picula napominje da je na europskoj razini dosad zaštićen 21 hrvatski proizvod, a deset ih je u postupku zaštite. Riječ je o čak 5 maslinovih ulja: istarskom, šoltanskom, krčkom, korčulanskom i creskom, zatim varaždinskom i ogulinskom kiselom kupusu, istarskom, dalmatinskom, drniškom i krčkom pršutu, paškoj janjetini, slavonskome medu, ličkom krumpiru, poljičkom soparniku, zagorskom puranu, slavonskom kulenu i međimurskom mesu z tiblice.
Cijeli članak dostupan je na linku.
