Ovo je jedan osobiti slučaj zato što se prije svega radi o predsjedanju jedne zemlje članice netom nakon što su se posložile institucije nakon održanih europskih izbora u svibnju te je osobito dinamično jer prvi puta u povijesti EU-a jedna članica napušta Uniju.
“I to ne bilo koja, nego članica Vijeća sigurnosti i zemlja koja je druga ekonomija Europske unije te druga po uplati, odmah poslije Njemačke, što je pandan odlasku 16 ekonomija članica EU-a”, ističe Picula.
Smatra da je dobro što Hrvatska ima posložene neke svoje prioritete, ali da je otvoreno pitanje koliko oni korespondiraju s nekim općim raspoloženjem u Uniji. Picula naime upozorava da osim brexita i zelenog plana imamo i višegodišnji financijski okvir koji je majka svih pitanja. Pojašnjava da Unija ne traga samo za svojim političkim sadržajem već je prije svega najjači ekonomski blok na svijetu, a njezina uvjerljivost će ovisiti o tome koliko ona sama sebi želi dati sredstava za ostvarivanje strateških ciljeva u idućih sedam godina te da prvi puta imamo nešto što prije nije bilo izraženo – svijest o utjecaju klimatskih promjenana na politiku, na ekonomiju, lokalne zajednice.
"Da bi se ostvarila vrlo ambiciozna energetska tranzicija to treba isfinancirati. Sama činjenica da godišnje trebati 260 milijadi eura da bi se kompenzirali gubitnici u toj energetskoj tranziciji govori da će biti politički vrlo teško moderirati interese koji su u ovom slučaju suprotstravljeni”, kazao je hrvatski europarlamentarac.
Cijeli članak čitajte na linku.
